U zadarskom hotelu „Kolovare“ od 28.-30. rujna 2007. održana je 1. godišnja konferencija Akademije za politički razvoj i time stvorena nova tradicija međugeneracijskog okupljanja članova Akademije. Konferencija je rezultat odluka definiranih u Strateškom planu za razdoblje 2007.-2010. godine, koji fokus aktivnosti Akademije pomiče na rad sa članovima, tj. polaznicima koji su završili Akademijin godišnji program.
Uz brojne goste i sudionike, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru konferenciju je otvorio Branislav Bibić, predsjednik Akademije za politički razvoj. Potom je uslijedio kratak govor Uwea Müllera, političkog savjetnika iz Vijeća Europe, prof. dr. sc. Damira Magaša, rektora Sveučilišta u Zadru (i domaćina otvorenja) te dr. sc. Vladimira Lončarevića, pomoćnika savjetnika za pitanja političkog sustava iz Ureda predsjednika RH.
U okviru programa konferencije održane su četiri tematske rasprave:
- Hrvatska kao društvo znanja-legitimni cilj ili politička floskula
- Kako u kontekstu međunarodnih integracijskih procesa postići održivi gospodarski razvoj?
- Reforma javne uprave - kako podići razinu kvalitete kadrova?
- Pravosuđe i temeljna ljudska prava-temelj moderne države ili uvjet Europske unije?
U prvoj tematskoj raspravi uvodničari Karin Doolan, znanstvena novakinja s Instituta za društvena istraživanja, Ninoslav Šćukanec iz Instituta za razvoj obrazovanja i Marija Lugarić, saborska zastupnica SDP-a, su ustvrdili kako je potrebno revidirati ciljeve obrazovne reforme s obzirom na preveliki naglasak službene politike na ekonomsku kompetitivnost dok, s druge strane, zaostajemo na području političke kompetitivnosti, odnosno ne stvaramo u dostatnoj mjeri uvjete za razvoj aktivnog građanstva i ljudskih prava što se naknadno reflektira na cjelokupni obrazovni sustav. Također je bitno, kako su izlagači naglasili, stvaranje kulturnog kapitala društva koji otvara prostor za društvenu invenciju i inovaciju. Istaknuto je i kako vodeći princip kojim se treba voditi u reformi obrazovanja jest osigurati jednakost obrazovnih šansi za sve građane. Trenutna situacija govori u prilog društvenih elita koje s većim kulturnim kapitalom imaju određene prednosti u procesu visokoškolskog obrazovanja. S obzirom na glavni reformski izazov u obliku zahtjeva za pomirenjem kvantitete i kvalitete obrazovanja, izlagači su zaključili kako samo primjerena ulaganja i razvoj mehanizama za kontrolu kvalitete obrazovanja mogu voditi željenom cilju. Rasprava je zaključena mišljenjem kako upravo političke stranke imaju ključnu ulogu u određivanju prioriteta za usvajanje promišljenih poticajnih mjera za gospodarski sustav kao i za same građane, te razvoj kriterija kontrole i mehanizama razvoja.
U drugoj tematskoj raspravi dr. Željko Lovrinčević, gost s Ekonomskog instituta u Zagrebu, naglasio je dvije teme kao bitne za predstojeću izbornu kampanju: imovina i imovinsko oporezivanje i aktualno pitanje kapitalnih dobiti. Prema gospodinu Lovrinčeviću, nije ni vrijeme ni mjesto da se određenim izmjenama sustava oporezivanja nadomještaju propusti učinjeni u pretvorbi i privatizaciji u 90-tima. Zanimljivo je napomenuti kako su, prema gospodinu Lovrinčeviću, najveći vlasnici imovine relativno stariji ljudi sa malim dohocima dok, s druge strane, osobe s velikom likvidnošću sredstva traže načine za što manje porezne stope. Kao zaključni argument gospodin Lovrinčević je iznio mišljenje kako je porezna reforma moguća, no samo na način redistribuiranja poreznih tereta s ciljem olakšavanja za sustav PDV-a, najvećeg i najsigurnijeg izvora punjenja državne blagajne RH.
Vjerana Spajić, studentica Ekonomskog fakulteta i PMF-a, istaknula je činjenicu da Hrvatska ima sporiji rast nego zemlje „Nove Europe“ i ovakvim će tempom Hrvatskoj trebati 18 godina da dostigne primjerice Portugal ili Grčku, dok će Sloveniji trebati 3 godine, a baltičkim zemljama 8 godina. Poduzetnik Saša Cvetojević (Insako d.o.o.) založio se za neutralnu državu koja bi određivala pravila igre za poslovne subjekte i eventualno intervenirala kod nepravilnosti, a poduzetnici bi ostali prepušteni samom tržištu. Izrazio je i želju da se državnim institucijama i komunalnim uslugama dogodi isto ono što se dogodilo bankarskom i telekomunikacijskom sektoru. Na kraju, zamjenica županice Sisačko-moslavačke županije Marijana Petir, upozorila je na tijek same rasprave i skrenula pažnju na važnost otvaranja radnih mjesta i ekonomskog razvoja uz očuvanje okoliša i prirodnih bogatstava. Također, sudionici rasprave su dotaknuli teme kao što su rentna pozicija zemlje, ovisnost o uvozu, stanje zemljišnih knjiga i značenje jedinstvenog poreznog broja.
Treća tematska rasprava otvorena je prezentacijom Petre Goran, voditeljice Odsjeka za razvoj kadrova u državnoj službi i članice Upravnog odbora Akademije za politički razvoj i Atane Grbić Martinović, voditeljice ureda Pax Christi (Međunarodni mirovni katolički pokret). Uvodničarke su istaknule važnost političke volje i interesa za reformu javne uprave, kao i na motiviranost samog kadra i odgovornih osoba na tom području. Upozoreno je također na nelogičnosti u organizaciji i nadležnostima nekih tijela, što rezultira zanemarivanjem javnog interesa u korist privatnih interesa građevinara ili općenito poslovnog sektora. Sudionici panela iznijeli su svoja viđenja postojećih problema u javnoj upravi iz aspekata djelatnosti kojima se bave - malog i srednjeg poduzetništva, poslovnog okruženja, medija, znanosti te same javne uprave. Sudionici rasprave su bili suglasni u vezi s nužnošću reforme javne uprave. Neki od istaknutih problema su: negativna selekcija kadrova u upravi koja se očituje kroz probleme u zapošljavanju i u velikoj fluktuaciji službenika, nesređena politika plaća i nemogućnost nagrađivanja prema radnom učinku, loš protok informacija unutar same javne uprave te slaba osviještenost o ključnim problemima i potrebama reforme u javnosti i politici, kao i nepostojanje jakog pokretača reforme koji će istu promovirati u hrvatskoj javnosti. Tokom rasprave, sudionici su formulirali dva prijedloga pristupu reformama:
- uvođenje tržišnih mehanizama u rad javne uprave, primjerice nagrađivanja prema rezultatima rada i veće mobilnosti, te pojačavanje odgovornosti svih službenika za provedbu nužnih reformskih koraka, i
- pristup malih koraka, koji bi se temeljio na promoviranju dobre prakse, odnosno primjera uspješne reforme na svim razinama javne uprave. Taj se prijedlog temelji na specifičnosti problema i potreba u pojedinim sektorima i razinama uprave, koji zahtijevaju različite reformske pristupe. Tijela koja već funkcioniraju na najbolji mogući način mogu služiti kao primjeri za reformska rješenja, kako bi se pomoglo onima koja trebaju hitna poboljšanja i promjene.
U okviru tematske rasprave o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima, sudionici su razmijenili mišljenja o aktualnoj situaciji u Hrvatskoj i Europi. Opći uvod u tematiku izložio je Tin Gazivoda, ravnatelj Centra za ljudska prava. U uvodu se kritički osvrnuo na evoluciju kriterija na području ljudskih prava s obzirom na Kopenhagenške kriterije iz 1993. i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju iz 2001. Naglasivši važnost ljudskih prava u procesu pregovaranja s EU, izlagač je spomenuo poglavlja 23, 19 i 24 gdje prioritet imaju Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, antidiskriminacijski zakoni i reforma pravosuđa, odnosno inzistiranje na samoj provedbi odredbi. Tijekom rasprave zanimljive uvode su izložile Ana Bogdanić, aktivistkinja u udruzi Romkinja „Bolji život“ iz Rijeke, i Tatjana Prenđa Trupec, voditeljica eSPIS projekta u Ministarstvu pravosuđa. Raspravljajući o temi, sudionici su se složili u vezi s pomacima na području reforme pravosuđa i zaštite ljudskih prava - ne samo iz razloga što je to jedan od uvjeta za punopravno članstvo u EU, već zbog činjenice da su reforma pravosuđa i zaštita ljudskih prava nužni kao temelj moderne liberalne države.
Po završetku tematskih rasprava, izlagači i sudionici su podnijeli kratke izvještaje o onome što se događalo na raspravama, osvrnuvši se na bitne odrednice, prijedloge i zaključke do kojih su došli.
Zadnjeg dana konferencije, Akademija za politički razvoj organizirala je sučeljavanje predstavnika parlamentarnih političkih stranaka. Pod nazivom „Otvoreno o izborima“, susret je vodio novinar i urednik HRT-a, Mislav Bago, a gostujući političari bili su Milanka Opačić, predstavnica SDP-a, Darko Milinović iz HDZ-a, Danijel Kotlar iz HSP-a, Silvano Hrelja, predstavnik HSU-a i Jozo Radoš iz HNS-a.
Uz prisutnost brojnih medija, susret je prošao u iznimno zanimljivoj i dinamičnoj atmosferi gdje su dotaknuta gotovo sva bitna pitanja koja se tiču prosperiteta građana i budućnosti RH. Tijekom susreta članovi Akademije imali su priliku postavljati pitanja predstavnicima političkih stranaka, konkretizirajući problematiku tematskih rasprava.
Nakon završetka susreta uslijedilo je zatvaranje konferencije na kojem su organizatori zajedno s gostima i sudionicima raspravljali o sadržajima i značaju 1. godišnje konferencije Akademije za politički razvoj. Razgovor je završen napomenom kako su svi članovi pozvani rezervirati termin posljednjeg vikenda u rujnu 2008. (26.-28.9.2008.) , kada će se održati iduća godišnja konferencija Akademije za politički razvoj.
GALERIJA SLIKA
| Svečano otvorenje |
|
|
|
|
 |
 |
|
|
|
|
|
|
| Najava radionica |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
