Mirko Gasparić 
Hrvatska je parlamentarna demokracija s višestranačkim sustavom.
Predsjednik Hrvatske je šef države, dok je predsjednik Vlade šef vlade. Zemlja ima jednodomni parlament koji se zove Sabor, a sastoji se od 151 člana.
Političkom krajolikom u Hrvatskoj dominiraju dvije glavne političke stranke: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) desnog centra i Socijaldemokratska partija lijevog centra (SDP). Ostale značajne političke stranke su Most nezavisnih lista (Most), populistički i euroskeptični Domovinski pokret (Domovinski pokret) i liberalno-konzervativna Hrvatska narodna stranka (HNS).
Posljednjih godina politička klima u Hrvatskoj obilježena je raspravama o pitanjima poput korupcije, gospodarstva i odnosa zemlje s Europskom unijom.
Hrvatska je ušla u EU 2013., a pitanje treba li produbiti ili smanjiti svoju integraciju s blokom i dalje je izvor političkih napetosti.
Drugo veliko pitanje u hrvatskoj politici su odnosi zemlje sa susjedima, posebno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Nasljeđe ratova koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije 1990-ih nastavlja oblikovati javno mnijenje i politički diskurs u zemlji.
Općenito, hrvatsku politiku možemo okarakterizirati kao dinamičnu i često punu sukoba, s natjecateljskim frakcijama koje se bore za moć i utjecaj. Međutim, zemlja ima snažan demokratski sustav s jakim institucijama i slobodnim tiskom, a miran prijenos vlasti između stranaka obilježje je političke kulture.
